Crkve

Vodnjanski svjetionici

Navigare necesse est – Ploviti se mora, stara je izreka. Život je plovidba. Na moru su orijentiri bila brda, Mjesec, zvijezde, a potom svjetionici. Vodnjan ima svoje svjetionike, crkve sa svecima, u gradu, u predgrađu i u poljima jer „plovilo“ se svugdje i stalno.

Kazivanje o crkvama Vodnjanštine najbolje je započeti pitanjem: Što se prvo uočava u ravnom i blago brežuljkastom predjelu južne Istre? Onima s mora kao i onima s kopna pogled osvaja golemi zvonik crkve Sv. Blaža u Vodnjanu (sa 63 m najviši u Istri). Iz tog uskličnika kao središta povjesničari su unutar granica današnje vodnjanske župe pronašli ukupno 61 sakralno zdanje različite veličine uz koje je vezano 29 bratovština.

Prema tvrdnji galižanskog župnika Giacoma Giachina u Guranu je bio Kaptol od 874. i, zapravo, najjača organizirana zajednica vjernika na Vodnjanštini. Na njenom tlu je bilo šest starokršćanskih bazilika od 5. do 8. st. Guran kao naselje je strahovito važno. Odmah pored naselja gradi se najveća istarska crkva iz ranog srednjeg vijeka, velika trobrodna bazilika. Ona je najveća, nema veće u Istri, a u cijeloj Hrvatskoj ima još samo jedna iz tog vremena, i to je Mauzolej hrvatskih vladara u Biskupiji kod Knina. Crkve sličnih karakteristika kao crkva sv. Jakova u Guranu nađene su još na Sinaju, u Siriji, Egiptu, te u Švicarskoj iz 10. st. Za Hrvatsku je ovo jedan od najznačajnijih sakralnih spomenika Srednjeg vijeka. U Betigi od VII. st. djeluje benediktinski samostan, u samom Vodnjanu Franjevački sa hospicijem, od 1650. samostan Konventualaca na Traversi i od 1745. samostan Kapucina u samom mjestu kojega žitelji sami podižu. Jedno vrijeme i ženski samostan Družbe Presvetih Srdaca. U Gajani još franjevački cenobij.

Barbariga se do XVI. st. zvala Punta Cissana kako ju spominje i rimski povjesničar Plinije. U luci Marić (porto Mariccio) svojedobno je pronađena dvoranska kapela, zapravo polukružna apsida kućnog oratorija iz 4. st., o čemu je pisao poznati talijanski arheolog i istraživač Istre Mario Mirabella Roberti. Vjerojatno je, kao i drugdje, u vrijeme dok je kršćanstvo još bilo tajno, u jednoj rimskoj kući bilo uređeno svetište i za to izgrađena posebna apsida čija je slika i sačuvana. Nađene su i grobne ploče, tako i Tita Kornelija Krisomala bojadisara tkanina iz Cise. Ukazuju li ti podaci da je Barabariga slijednica biskupije Cisse?

Još jedan podatak koji bi išao u prilog značenju kojeg je imala u antičko doba Barbariga odnosno Cissa je trgovanje Seusovim blagom, kompletom od 14 srebrnih posuda iz kasne antike (4. st.) vrijednom više od 40 milijuna funti oko kojeg su se sporili Libanon, Mađarska i Hrvatska. Tvrdi se da je analiza minerala u Barbarigi i na kompletu bila podudarna.

Ta množina starokršćanskih, predromaničkih i ranoromaničkih crkava, razasutih na relativno malom području, njihova nemjerljiva vrijednost za istraživanje povijesnih, kulturoloških i etnografskih vrijednosti kao neosporni dokaz dugotrajne naseljenosti, u biti je najveće bogatstvo onima koji danas žive u tom svojevrsnom muzeju kršćanstva. Zato ploviti prema ovom kraju nije lutanje bespućem jer pored tolikih svjetionika teško se je izgubiti. Ići u Vodnjan, u duhovnom smislu, znači u stvari istovremeno pohoditi sva svetišta u svijetu.

Popis vodnjanskih crkvi

  1. Sv. Majka Božja, Barbariga XIV. st
  2. Sv. Felicijan, Betiga V. st
  3. Sv. Andrija, Betiga. IV. – V. st
  4. Sv. Agneza, Betiga, VIII. st.
  5. Sv. Marko, Marić
  6. Kućna kapela, Rt Debeljak
  7. Sv. Foška XI. – XII.
  8. Sv. Mihovil, bazilika XI. – XII. st., Banjole
  9. Sv. Mihovil, XV. st., Banjole
  10. Sv. Martin, IX. st., Mednjan
  11. Sv. Blaž, XI. st., Mednjan
  12. Sv. German, XI. st., Mednjan
  13. Sv. Spasitelj, XIX.st., Negrin
  14. Sv. Ivan, XI. st. Turnina Gajana
  15. Sv. Mihovil, XIII.st. Gajana
  16. Sv. Majka Božja od Zdravlja, XIII. st.
  17. Sv. Majka Božja od Zdravlja XIX. st
  18. Sv. Margerita, XIII. st.
  19. Sv. Toma, XIV. st.
  20. Sv. Lucija, VI. st., bazilika
  21. Sv. Lucija, XIX. st.
  22. Sv. Petar od sedam kruna, IX. st
  23. Sv. Kvirin VI. st., bazilika
  24. Sv. Kvirin, XVII. st.
  25. Sv. Cecilija, IX. st
  26. Sv. Cecilija, XVII. st.
  27. Sv. Jakov, VII. st., Guran, bazilika
  28. Sv. Šimun, Guran, VIII. st, bazilika
  29. Sv. Jakov, XVI. Guran
  30. Sv. Severin, X. st. Guran
  31. Madona od Traversea IX. st.
  32. Madona od Traversea XVII.
  33. Sv. Jakov od Monta,
  34. Sv. Marija Pomoćnica, Babòs, XIX. st.
  35. Sv. Nedjelja, XV. st.
  36. Sv. Makarije,
  37. Sv. Anton, opat XI
  38. Kapitel, XIX. st.
  39. Sv. Petar Pudenzan
  40. Sv. Franjo Asiški, XIII. st.
  41. San Zane (Sv. Ivan) Smaregliina ulica
  42. Prà di Candia, groblje
  43. Sv. Blaž, XI. st. bazilika
  44. Sv. Blaž, XIX. župna crkva
  45. Oratorij sv. Ivana Krstitelja
  46. Sv. Jakov, IX. st. strari grad
  47. Sv. Sebastijan, XIII. st.
  48. Karmelska Gospa, XVII.
  49. Sv. Martin, XIV. st,
  50. Sv. Križ, XV.
  51. Mala Gospa – Madonetta
  52. Sv. Dominik, XV. st.
  53. Sv. Nikola, Pian
  54. Sv. Katarina, XIV st.
  55. Sv. Eufemija, XV. st.
  56. Oratorij XIV. st. u Kaštelu
  57. Sv. Josip, XVIII. st.
  58. Sv. Rok, XVI. st,
  59. Sv. Martin od Banjola
  60. Sv. Marija od Cerreta

i druge u mjestu i izvan


© copyright Župni ured Vodnjan | impressum